Kada žene vode: kako jedan samit menja pravila ekonomske igre
U srcu Novog Sada, gde se povest spaja s budućnošću, summit 'OsnaŽene – Western Balkans & EU Women in Business Summit' otvoren je u Kongresnom centru 'Master', skupljajući više od 500 poslovnih women sa Zapadnog Balkana i iz Evropske unije. Dogadjaj nije samo tribina za razmenu znanja, već i jasna poruka: žensko preduzetništvo više nije pitanje prava, već economic imperativ. 'Danas više ne govorimo o ženskom preduzetništvu kao o pitanju ravnopravnosti, već kao o ključnom ekonomskom resursu', rekla je Gojković, podsjećajući da ekonomije s većim učešćem žena beleže brži rast, više inovacija i veću otpornost na krize. Taj vision transformacije nije abstraktna — ona se gradi kroz policy , sredstva i podršku koja se meri u milionima dinara.
Ključan deo tog procesa stoji u rukama države — ne kao regulatora, već kao partnera privredi. U Srbiji se već sprovode mere kao što su bespovratna sredstva, subvencionisani loans , poreske olakšice i mentorski programi, sa posebnim fokusom na žene. Posebno ističe se uloga Vojvodine, čija Pokrajinska vlada razvija subvencije za samozapošljavanje, sufinansiranje opreme i programe za očuvanje starih zanata. 'Podrška ženskom preduzetništvu je investment – u održiv rast, stabilnije društvo i inkluzivnu budućnost', naglasila je Gojković. Ta support nije samo simbolična — ona se meri u konkretnejšim iznosima i programima koji omogućavaju pravi impact .
U Novom Sadu, gde je Judita Horovic još 1848. godine postala prva samostalna preduzetnica i zahtevala osnivanje ženske organizacije, danas se povest nastavlja kroz savremene politike. Tatjana Medved, članica Gradskog veća za sport i omladinu, podsjetila je da borba za vidljivost traje već 115 godina — i da Novi Sad danas ima sedam žena u Gradskom veću od ukupno 11 članova. 'Taj odnos govori više od svake deklaracije', kazala je. Od 2016. godine, grad je uložio 140 miliona dinara u pokretanje 490 ženskih biznisa, a ove godine dodatnih 31 milion dinara je već obezbeđeno. Finansiranje se ne zaustavlja na pokretanju — 75 miliona je uloženo u razvoj i konkurentnost, dok je 254 preduzetnice dobilo sredstva za širenje poslovanja. Budućnost se gradi korak po korak, dinar po dinar.
Saradnja sa Evropskom unijom otvara nove horizonte — pristup kapitalu, znanju i inostranim tržištima. Samit nije samo mesto za mreženje, već i platforma za regional saradnju i pozicioniranje Novog Sada i Vojvodine kao centara inovacija i ženskog liderstva. Cilj je jasan: da žene ne samo ulaze u ekonomiju, već u njoj ostaju, grade i vode. Kada ekonomska nezavisnost postane norma, tada se menja i balans moći. Ravnopravnost više nije san — ona je poslovna strategija. A Novi Sad, sa svojom istorijom i savremenim inicijativama, pokazuje da je spremna da bude vodeći primer. Promena više ne dolazi izdaleka — ona je već ovde, u rukama žena koje grade biznise, a time i budućnost.
Zanimljivo koliko je podrška preduzetništvu postala strategic strategijski prioritet — ne samo društveni.
A šta je sa muškarcima koji takođe imaju poteškoće u pokretanju biznisa? Zašto samo fokus na žene?
Čitajući o 490 žena koje su pokrenule biznise uz pomoć grada, osećam se nadahnuto. To je real stvarni napredak.
Novi Sad postaje pravi centar inovacija. Vidim potencijal za širenje ovih modela na druge gradove.
1848. godina, Judita Horovic — zaboravljena herojina koja je zapravo započela sve ovo.
Da li su sva ta sredstva zaista stigla do ciljnih grupa, ili se gube u birokratiji? Treba više transparentnosti.
Ovo je više od ekonomije — ovo je promena kulture. Žene više ne traže dozvolu, već prave put.
Fascinantno kako se istorija i savremenost prepliću. Samit u mestu gde je sve počelo — to ima symbolic simboličnu težinu.