Energetska stabilnost pod pritiskom: Kako Srbija gura rezerve i pregovore
Svet je ponovo suočen sa energetskom krizom, s prekidima u lancima snabdevanja i smanjenom proizvodnjom nafte — ali Srbija drži liniju. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović ističe da je zemlja stabilna, uprkos globalnim udarima. „Do sada smo održali stability snabdevanja naftnim derivatima“, kaže ona, naglašavajući da pažljivo nadgleda tržište kako bi se sprečili šokovi. Ključna mera: državne rezerve dizela, trenutno dovoljne za 89 dana potrošnje, koriste se kako bi se spričile shortage i držale cene prihvatljivim za građane. Rafinerija u Pančevu radi na kapacitetu od 330.000 tona mesečno — skoro maksimum.
measure koja se ističe je ustupanje 40.000 tona dizela iz državnih rezervi kompanijama. „Koristimo rezerve da ne bi došlo do disruption ,“ objašnjava ministarka, istovremeno dodajući da su u poslednje tri godine rezerve dizela i benzina duplirane, dok su ukupne obavezne rezerve povećane za 79 odsto. Ovo nije samo kriza-odgovor već dugoročni strategy pomak ka otpornijem energetskom sistemu. Cilj je jasan: održati stabilna snabdevanja, kontrolisati cene i zaštititi i male i velike company koje posluju na tržištu.
Pregovori o budućnosti NIS-a su u toku — i imaju političku dimenziju koju je „teško predvideti“. Trenutno se vodi paralelna komunikacija: između Srbije i potencijalnog kupca o uslovima ugovora između akcionara, i sa Kancelarijom za kontrolu strane imovine SAD. „Naši pregovori sa Mađarskom progress ,“ kaže Đedović Handanović, podsćajući da država želi povećanje učešća za 5 odsto — ali tek pošto se završe pregovori između Gaspromnjefta i MOL-a. Prošli vikend donosio je sastanke u Rusiji između kupca i prodavca, a Srbija ostaje u stalnoj vezi sa svim stranama — uključujući i američku administration .
Gasni aranžman sa Gaspromom produžen je do juna po povoljnim uslovima, a sva skladišta — i u Srbiji i u Mađarskoj — su puna. Stabilne su i isporuke iz Azerbejdžana. „Diversifikacija“ je ključna reč: uz Svetsku banku se radi na programu finansiranja za izgradnju unutrašnje gasne infrastrukture, uključujući interkonektore sa Severnom Makedonijom i Rumunijom. Cilj? Povećati kapacitete mreže i smanjiti zavisnost. U međuvremenu, transformacija Elektroprivrede Srbije napreduje — zaključivaće se ove godine. Finansijsko stanje je stabilno, nema potrebe za kreditima za likvidnost, a investicije u ugljen se realizuju prema planu za 2025.
Izazovi postoje — naročito u naplati nasleđenih dugova prema EPS-u i Srbijagasu, iako je naplata blago napredovala u odnosu na prethodnu godinu. Na strani potrošnje, fokus je na energetskoj efikasnosti. „Ne želimo da se energija rasipa“, kaže ministarka, naglašavajući i socijalnu dimenziju: ove grejne sezone, 193.000 domaćinstava imalo je popust na račune. I dok se svet suočava sa novim shock , Srbija gradi sistem koji treba da bude otporniji — ne samo za danas, već i za future .
Interesantan pristup — ali da li je ovo sustainable održivo u dužem roku?
Skladišta su puna, ali šta ako Gasprom promeni uslove posle juna? Ne verujem u stability stabilnost koja zavisi od jednog partnera.
Fokus na efikasnost je dobar, ali gde su obnovljivi izvori u ovoj priči? Ugljen i gas nisu future budućnost.
330.000 tona mesečno je stvarno blizu maksimuma. Ako padne ispod, već imamo probleme sa supply snabdevanjem.
Povećanje učešća za 5% zvuči skromno, ali simbolično. Država hoće da zadrži kontrolu — razumljivo.
CBAM će biti težak. Moramo brže da idemo ka efikasnosti ako ne želimo gubitke u izvozu.
Popust za 193.000 domaćinstava je dobra stvar, ali da li ti ljudi znaju da ih imaju?
MMF misija prisustvuje — znači, ovo nije samo unutrašnja politika. Prati nas međunarodni observer posmatrač.