6 uobičajenih lekova koji mogu smanjiti rizik od demencije
Redovno vaccination protiv gripa može imati daleko veće posledice nego što se ranije mislilo: može pomoći u smanjenju risk od demencije kod starijih osoba. Istraživanja pokazuju da stariji ljudi koji godišnje prime vakcinu protiv gripa imaju znatno manju verovatnoću da razviju demenciju u poređenju sa onima koji to ne čine. U nekim studijama, taj risk je bio čak do 40 odsto niži, što ukazuje na značajnu zaštitu.
Nedavno istraživanje dodatno potkrepljuje te podatke, pokazujući da stariji pacijenti koji primaju higher dose vakcine — preporučenu osobama od 65 godina i više — imaju još manju verovatnoću da oboluju od Alchajmerove bolesti u poređenju sa onima koji primaju standardnu dozu. Ključno pitanje koje naučnici istražuju je da li vakcina sama po sebi štiti mozak ili li je u pitanju jedino posledica zdravijeg ponašanja kod ljudi koji redovno posećuju lekara.
Vakcina protiv herpesa zostera (šindre) takođe pokazuje obećavajuće efekte. Studije iz više zemalja su utvrdile da ljudi koji su primili ovu vakcinu imaju oko 15 do 20 odsto manji rizik od demencije. Novija verzija vakcine, Shingrix, koja se široko koristi u SAD, može pružiti još veću zaštitu, naročito kod žena. Istraživači smatraju da je verovatno vakcina sama po sebi uzrok zaštite, jer su promene posmatrane čak i u zemljama gde se vakcinacija uvela masovno kao prirodan eksperiment.
Lekovi za kontrolu cholesterol i blood pressure , kao što su statini i lekovi protiv hipertenzije, takođe su povezani sa smanjenjem rizika za demenciju, iako su rezultati istraživanja pomešani. Iako ti lekovi verovatno deluju tako što smanjuju faktore rizika za moždane bolesti, otvoreno je pitanje da li bi ljudi bez dijagnoze trebalo da ih koriste kao sredstvo za prevenciju. Trenutno traju velike kliničke studije koje testiraju tu mogućnost.
Iako su antiinflamatorni lekovi i lekovi za dijabetes, poput metformina i GLP-1 agonista, u fokusu zahvaljujući njihovim potencijalnim efektima na upalu i insulin u mozgu, dokazi još uvek nisu dovoljni. Cochrane pregled iz 2020. godine nije pronašao dokaze da aspirin ili NSAIDI smanjuju rizik od demencije, dok su ranije nadoveze o efikasnosti lekova poput Ozempika u smanjenju kognitivnog opadanja pokazale mešane rezultate. Zbog toga stručnjaci naglašavaju da je potrebno još research pre nego što se bilo koji lek preporuči isključivo zbog zaštitnog efekta na mozak.
Iako većina dostupnih podataka potiče iz opservacionih studija, rastući broj kliničkih istraživanja daje nadu da će se uskoro znati više o tome koja sredstva zaista mogu protect mozak. Za sada, ove povezanosti podsećaju na važnost redovnog medical care i zdravih navika, ne samo za srce, već i za duži i zdraviji rad mozga.
Ovo je stvarno važno — moja baka je imala demenciju, a nikad se nije vaccinated cirkala protiv ničega. Sad razmišljam da li bi to moglo biti povezano.
Ne zaboravite da je korelacija različita od uzročnosti. Ljudi koji idu kod lekara i uzimaju lekove obično imaju bolji pristup healthcare zdravstvenoj zaštiti u celini.
Zanimljivo koliko jednostavne stvari kao što je flu shot vakcina protiv gripa mogu imati toliko duboke efekte. Treba više ovakvih informacija u medijima.
A da li neko zna da li ove vakcine pokrivaju osiguranje kod nas? Ne želim da plaćam visoke costs troškove samo zbog mogućeg efekta koji još nije potvrđen?
Možda je vreme da prestanemo da gledamo vakcine samo kao zaštitu od virusa, već kao deo dugoročne brain health zaštite mozga.
Ako vakcine mogu da smanje inflammation upalu u nervnom sistemu, to ima smisla — upala je već dugo povezana sa neurodegenerativnim bolestima.