Ko stvarno vodi svet? Šoškić o ekonomskom resetu i gde je čovek
global više nije metafora — to je realnost koju je profesor economy politike Dejan Šoškić opisao na conference u Beogradu. U dramatic koje je jednom bilo scena za umetničke igre, sada se raspravlja o budućnosti rade i mesta čoveka u mašini modern ekonomije. Dok se svet okreće ka deglobalizaciji, pitanja o moći, production i znanju postaju sve važnija. Gde je čovek u toj novoj matrici?
measurement ekonomske moći više nije nominalni BDP u dolarima — to je prevarljivo. Profesor Šoškić naglašava da purchasing (PPP) daje jasniju sliku. Prema tim brojkama, china je već 2017. godine surpassed SAD, dostižući preko 41.000 milijardi dolara BDP-a. Čak i russia , nasuprot uobičajenim mišljenjima, po PPP je četvrta ekonomija sveta — ispred germany i Japana.
U industry , Kina kontroliše gotovo 29 odsto svetske prerađivačke industrije. Njen temp robotizacije je shocking : instalira više robota godišnje nego što Nemačka ima ukupno. U 2024., Kina je bila odgovorna za 54 odsto svih installed robota na svetu. Paralelno, education proizvodi preko 1,5 miliona inženjera godišnje — više od dvostruko više od Indije. france , u poređenju, proizvodi manje inženjera od Vijetnama, dok Iran ima duplo više.
Šoškić podsćenja: u vremenu prekida lanaca snabdevanja i energy krize, znanje je jedini održivi kapital. Japan i Nemačka, uništeni posle Drugog svetskog rata, ponovo su se digli zahvaljujući ljudskom kapitalu. Danas, države razvijaju digital valute i blockchain sisteme kako bi zaobišle SWIFT i smanjile reliance na dolar. Dedolarizacija više nije teorija — ona se dešava.
Zanimljivo koliko perception zabluda o ekonomskoj moći traje, kad su podaci jasni.
A da li to znači da će se i platne razlike izmeriti kroz PPP, a ne kroz USD?
Na konferenciji svi pričaju o human čoveku koji nestaje u digitalizaciji — a mi zaboravljamo da je upravo znanje njegova snaga.
Rusija kao četvrta ekonomija? To je šokantno za one koji gledaju samo nominal nominalne brojke.
Ako Kina instalira toliko robota, šta to znači za budućnost radnih mesta u Evropi?
Dedolarizacija je realna, ali koliko je izvodljiva u praksi kad većina ugovora još uvek ide u dolarima?